Inicijativa za izradu domaćeg tramvaja, u prvom redu za potrebe jugoslavenskih gradova, ponovo je aktualizirana krajem 1982. godine i od tada se u pogonima Đure Đakovića punom parom radilo na izradi projekta domaćeg zglobnog tramvaja
Slavonskobrodski gigant, Đuro Đaković, bio je jedini jugoslavenski proizvođač tramvaja sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su prestali s proizvodnjom tog vozila po stranoj licenci, te krenuli u osvajanje domaće proizvodnje, no, istovremeno je počeo i prvi, domaći uvoz tramvaja.
Inicijativa za izradu domaćeg tramvaja, u prvom redu za potrebe jugoslavenskih gradova, ponovo je aktualizirana krajem 1982. godine i od tada se u pogonima Đure Đakovića punom parom radilo na izradi projekta domaćeg zglobnog tramvaja. Nakon što su završeni papirnati, pripremni radovi, prešlo se na posljednje pripreme za početak proizvodnje opreme za prvi zglobni tramvaj koji je gotovo u potpunosti, trebao biti proizveden od domaćih dijelova i opreme. Od ukupno 3500 dijelova i sklopova, samo su dva-tri sitnija dijela trebala biti dopremljena iz inozemstva, no i njih se tijekom serijske proizvodnje planiralo proizvoditi u domaćim pogonima. Ne računajući kolektive unutar Đure Đakovića, u izradi prvog domaćeg zglobnog tramvaja, snage 300 kilovata, trebao je sudjelovati i 21 kooperant.
Slavonski Brod i naš gigant Đuro je uspio napraviti tramvaj naš Brodski, koji je bio Đurin, a Đuro je uvijek bio naš Brodski. Naravno dok se pretvorbe i privatizacije nisu poigrale s njim.
Dolazak Đure
izvor: večernji
Najstariji je Đuro, odnosno Tramvajska motorna kola (TMK) 201, kako se službeno zove i preziva. Pripreme za veličanstveni dolazak Đure na zagrebačke tračnice kojima će kliziti idućih 50 godina počele su još u ljeto 1973., kada je uvedena nova regulacija prometa u centru
Prvi je u ZET-ovu remizu iz tvornice Đuro Đaković, po kojoj je i dobio nadimak, došao na Silvestrovo iste godine, posljednji, trideseti stigao je u lipnju, a svečano su pušteni u promet 22. siječnja 1974. godine. Bio je metar i pol duži od svog prethodnika TMK 101, koji je patentirao legendarni prvi inženjer ZET-a Dragutin Mandl, sličnog dizajna te, dakako, nešto jačeg motora. Danas ulicama Zagreba prometuje još sedam tramvaja Đuro, no rijetko su u upotrebi.
Kada se šest godina poslije pojavila potreba za osuvremenjivanjem voznog parka, neki su zagovarali naručivanje novih tramvaja Đuro iz slavonskobrodske tvornice, no pobijedila je struja koja je gurala ideju kupnje vozila iz praške tvornice ČKD Tatra, čime je zapravo na dugo vrijeme ugašena domaća proizvodnja tramvaja. Novih se 30 Čeha našom metropolom provozalo na Silvestrovo 1977. godine. Istog je dana nakon 54 godine službe u mirovinu otišao model M24, no na radnom se mjestu pojavi i danas jer se neki koriste u turističke svrhe.
Krajem rujna pak ZET je s ČKD-om potpisao nabavu novih 50 Čeha za potrebe prelaska pruge preko Save koji se dogodio 1979. Iako se i oni koriste sve rjeđe, u voznom ih je parku službeno još 45, a mnogi i dan danas prelaze rijeku. Katica, Čehova mlađa sestra, provozala se zagrebačkim ulicama 1985. godine. Ti su modeli nabavljeni za potrebe nove tramvajske pruge od Savske, Horvaćanskom preko mosta, a 51 Katica i danas je na ZET-ovoj listi te najčešće prometuje na linijama 9 i 13.
Svih 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja tipa TMK 2100 koje su proizveli Končar i Gredelj još su u ZET-ovu službenom voznom parku, a najčešće voze na liniji broj 5. Prvi je pušten u promet 1994., a ostali između 1997. i 2002. godine. Končarevi niskopodni tramvaji (NT) modela 2200 najbrojnija su ZET-ova vozila na zagrebačkim tračnicama. Vozni park broji njih čak 140, sviđaju se Zagrepčanima koji ih od milja zovu Plavim munjama, a vole ih i njihovi vozači jer slove kao najsigurniji i najjednostavniji za upravljanje.
2024 Đurine hale su sablasno tihe, bez zvuka lupanja lima ili čega već. Nekad su u 15 sati iz Đure išle rijeke radnika, a danas slučajni prolaznici. Đuro je uvijek bio primarno hrvatski, ali bio je i naša hrvatska pamet, ali i brand. Kad stanete na pola mosta u Trogiru stajala je ploča da je sustem da se most diže radio upravo Đuro. Sistem je krepao, ali opravdano ostaje pitanje na kome Brod ostaje.
