S jeseni počinje i sezona magle. Regionalno, sive magle se mogu zadržati od listopada nadalje. Evo nekoliko činjenica, savjeta i praktičnih pravila o magli.
U jesen područja visokog tlaka mogu uzrokovati ne samo lijepo kasno ljeto, “Miholjsko ljeto” ili “Bablje ljeto”, već ponegdje i trajnu maglu. Dok bi u nekim slučajevima zapravo bilo sunčano, dan ipak može biti (neočekivano) siv i tmuran zbog sloja magle. Naveli smo devet uzbudljivih činjenica o magli:
1. Magla se stvara tijekom vedrih noći
Pogotovo u zimskim mjesecima, površina Zemlje se znatno hladi tijekom vedrih noći. Temperatura pada do točke rosišta i dolazi do kondenzacije: stvara se magla. S druge strane, oblaci u atmosferi djeluju poput pokrivača i zadržavaju toplinu na tlu. Time se sprječava stvaranje magle.
2. Na planinama toplije nego u dolini
U vremenskim uvjetima s maglom dolazi do tzv. sloja temperaturne inverzije. Ovo je sloj atmosfere u kojem se temperatura povećava s povećanjem nadmorske visine. Na primjer, često je znatno toplije na planinama neposredno iznad magle nego u nižim dijelovima s maglom.
3. Tanji sloj magle – brže nestaje
Što je sloj magle tanji, to ona brže nestaje tijekom dana. Kod veće gornje granice magle potrebno je zagrijavati veću količinu hladnog zraka dok magla ne nestane. S niskim položajem sunca zimi, ovo zagrijavanje je često vrlo sporo.
4. Tajanstveni optički fenomeni
Kombinacija sunčeve svjetlosti i magle može uzrokovati optičke fenomene kao što je takozvani Brockenova duga, Glorija. – © Claudia Hinz
Kada sunčeva svjetlost padne na kapljice vode u magli, mogu se pojaviti misteriozni optički fenomeni, “maglene” (“bijele”) duge ili brockenova duga. Štoviše, zimi magla i vjetar mogu od mraza stvoriti čarobna umjetnička djela.
5. Vjetar kao sredstvo za uklanjanje magle
Vjetar također može otjerati maglu ili spriječiti njeno stvaranje. Lagani topli vjetar dovoljan je da pomiješa toplije (gornje) i hladnije (donje) slojeve zraka. Nasuprot tome, hladan i vlažan vjetar može uzrokovati visoku maglu zimi.
6. Većina magle se javlja u blizini vodenih površina
Područja koja su najviše pogođena maglom su riječne doline i obale jezera. Osobito u jesen iz još tople vode ispari mnogo vlage koja je tada dostupna za stvaranje magle.
7. Predviđanje magle je teško
Svi smo to doživjeli: iako je vremenska prognoza pokazivala sunčano vrijeme, cijeli smo dan bili u sivoj magli. Prognoze magle redovito zadaju glavobolje meteorolozima. Vremenski modeli često griješe, posebice kada je u pitanju vrijeme razilaženja magle. Općenito, što kasnije u jesen, to je manja šansa za vedra razdoblja pri tihom vremenu.
Pri temperaturnoj inverziji gotovo da nema izmjene zraka. Zagađivači ostaju zarobljeni u tankom sloju zraka blizu tla.
8. Loš zrak tijekom maglovitih dana
Možda mislite da je hladan jutarnji magloviti zrak svjež, ali posebno zimi, kada je puno grijanja, zagađivači se skupljaju u zraku blizu tla. Zbog inverzije, koja djeluje poput svojevrsnog poklopca na tavi, gotovo da nema izmjene zraka sa višim slojevima.
Zagađenje česticama također povećava stvaranje magle jer se vodena para kondenzira na česticama čađe.
Kombinacija magle i svitanja gotovo je jamstvo za savršenu fotografiju vremena. – © Hubert Grimmig
9. Magla kao motiv fotografije
Jesenska maglovita jutra među najljepšim su događajima u fotografiji vremena. Perspektiva rastvaranja guste magle i šareni izlazak sunca jamstvo su za očaravajuće fotografije.
Izvor: Vrijemeradar.hr
Naslovna: Canva
