U raljama birokracije

U Zakonu o inkluzivnom dodatku piše da je postupak žuran: rješenje treba stići u roku od 15 dana, odnosno 30 dana kad je potreban ispitni postupak. Krajem kolovoza ove godine Hrvatski zavod za socijalni rad potvrdio je za Mirovina.hr da je u tijeku nešto više od 95.000 postupaka. Rok se, očito, ne rasteže jednako za sve: za upravu je zapisan u danima, a ljudi vrijeme čekanja mjere u mjesecima. Naši sugrađani s strahom idu u lokalni CZSS. Nimalo inkluzivno u društvu oje kao narativ proklamira inkluzivnost. Zakon spasa za najugroženije postao je Murphyjev zakon po hrvatski.

Zakon je stupio na snagu tamo davnog1. siječnja 2024. Četiri dotadašnje naknade objedinio je u jednu, s pet razina potpore. To je mnogim korisnicima donijelo veći iznos i pravo koje prije nisu imali. Vladina prezentacija iz 2023. obećavala je jednostavnije i brže ostvarivanje prava. Upravo zato valja usporediti obećanje s onim što su poslije utvrdile državne institucije. U biti super bi bio zakon da nema onog našeg ali.

Tko je stigao na red, a tko je čekao?

Državni ured za reviziju utvrdio je da je u 2024. pokrenuto 251.012 postupaka za inkluzivni dodatak. Od 142.160 postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti za ranije korisnike drugih naknada, do kraja godine riješeno je 141.437, gotovo sve. Ali od 108.852 zahtjeva koje su podnijeli sami građani, riješeno je 31.267, odnosno 28,7 posto. Do kraja lipnja 2025. još je bilo neriješeno 52.946 zahtjeva predanih 2024.

To ne znači da je svakome tko je podnio zahtjev dodatak morao biti odobren. Znači da deseci tisuća ljudi nisu dobili pravodobnu odluku o tome imaju li pravo. Revizija je našla i predmete u kojima je rješenje doneseno do tri mjeseca nakon zakonskog roka čak i po primitku nalaza vještaka. Početkom rujna 2026. broj svih postupaka u tijeku i dalje je oko 95.000, prema podacima koje je Zavod dao novinarima. U tom podatku nije dana razrada koja bi pokazala koliko među njima ima predmeta iz svake godine i u kojoj su fazi. Korisnici čekaju gledajući kako ih puž iz državnog uhlebistana prestiže.

Nije pošteno sav teret svaliti na službenike. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u izvješću za 2025. navodi oko 26.000 sati prekovremenog rada u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, najvećim dijelom upravo na ovom pravu. Upozorava i na mnogo više novih zahtjeva nego što je sustav očekivao te na složenost vještačenja. To objašnjava pritisak na sustav; ne umanjuje posljedice za čovjeka koji čeka.

Ista brojka na rješenju, manje u trgovini

Osnovica za izračun dodatka pri uvođenju bila je 120 eura i gle čuda još uvjek je.. Službene informacije o pravu i danas navode istu osnovicu. Mjesečni iznosi su, prema razini, 720, 480, 432, 162 i 138 eura. Na papiru se nisu smanjili. Njihova kupovna moć jest.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za siječanj 2025., siječanj 2026. i kolovoz 2026., opća razina potrošačkih cijena od siječnja 2024. do kolovoza 2026. porasla je približno 10,5 posto. Računica povezuje usporedbe siječanj na siječanj i promjenu od siječnja do kolovoza 2026.; zaokružena je, a DZS je 2026. promijenio bazu i metodologiju indeksa. Ona pokazuje red veličine gubitka vrijednosti, a ne posebnu košaricu troškova osoba s invaliditetom. Uostalom svi idu u trgovinu. Očigledno osim onih koji žive u nekom paralelnom Svemiru moći za koji im je dao legimitet narod. Gospodo kvazimudani i politički drnaroši osobe s invaliditetom žive sve lošije. Znate li? Ne od narcisoidnosti znaju sam za svoje uspjehe. Neuspjeha nema.

Za korisnika treće razine to je oko 45 eura manje vrijednosti svakoga mjeseca u usporedbi s početkom primjene zakona. Prva razina trebala bi danas iznositi približno 796 eura da bi kupovala ono što je 720 eura kupovalo početkom 2024. Pravobranitelj upozorava da posebno kod najtežih oblika invaliditeta ni početnih 720 eura ne odražava nužno stvarni opseg potrebne potpore.

Novac nakon čekanja, nova zapreka nakon isplate

Pravo se, ako bude priznato, računa od dana urednog zahtjeva. Zaostatak može stići odjednom, ali račun za pomoć, prijevoz ili skrb nije čekao rješenje. Pravobranitelj je u lipnju 2026. upozorio na još jednu posljedicu: nekim je osobama jednokratna isplata zaostataka podigla iskazani prihod iznad cenzusa pa su izgubile pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države. Preporučio je da se takve naknade izuzmu iz obračuna. Država je zakasnila s odlukom, a zatim vlastito kašnjenje nekome računala kao višak prihoda.

Najbolniji su slučajevi onih koji rješenje nisu dočekali. Ministarstvo je tek u travnju 2026. objavilo upute za nasljednike: oni sada mogu tražiti nastavak ili obnovu postupka i, ako se pravo utvrdi, isplatu za razdoblje od zahtjeva do smrti. Prema podacima Zavoda dostavljenima portalu Mirovina.hr, pravo je tako priznato za 1.879 preminulih podnositelja. To nije broj svih umrlih dok su čekali, nego broj dosad priznatih prava u takvim postupcima. Novac se može naslijediti. Vrijeme u kojem je čovjeku trebala potpora ne može.

Ministarstvo je u lipnju 2026. moralo intervenirati i zbog povrata preplaćenih iznosa: najavilo je otpis postojećih dugova i povrat već uplaćenoga korisnicima kojima se naknadno utvrdila niža razina potpore. Ispravak je dobrodošao. Ujedno pokazuje koliko posljedica proizvodi sustav koji prekasno odlučuje, a onda prepravlja već isplaćeno.

Inkluzivni dodatak nije promašaj zato što država izdvaja novac za osobe s invaliditetom. Prema podacima Zavoda s kraja kolovoza, prima ga 232.175 ljudi. Promašaj je kad zakon kaže „žurno“, gotovo 95.000 predmeta i dalje stoji u postupku, a ista osnovica od 120 eura polako vrijedi sve manje. Vlada treba objavljivati mjesečne podatke o čekanju po godini predaje i fazi postupka, osigurati kapacitete za stvarno poštovanje rokova, riješiti problem dopunskog osiguranja i objasniti kada će osnovicu uskladiti s rastom cijena. Bez toga „inkluzija“ ostaje riječ koja dobro izgleda u zakonu. Čovjeku koji čeka potrebna je u životu.