Peter Tot Djerdj uporno kao papiga upozorava na promjene u dugogodišnjim rezultatima mjerenja i otvara pitanje mogućih izvora onečišćenja. Brođanima trebaju podaci, ali i jasna objašnjenja što ti podaci znače.
U prethodnom nastavku pračenja njegovih objava pisali smo kako se zrak mjeri, a strpljenje troši. Ipak, među novim porukama Petera Tot.Djerdja posebno se izdvaja jedna koja poziva na miran i razuman pristup. Ghandijevski pristup je njegov način borbe za nas sve Brođane. Jedino što mi šutimo, umjesto da vrištimo
„Mislim da ne trebamo pretjerivati. Želimo i trebamo stvoriti jedan kutak na društvenim mrežama, gdje Brođani mogu pronaći informaciju i objašnjenja o brodskom zraku. Na dobrom smo putu!” Upravo to je on.
U toj je poruci zapravo cijeli smisao ovog serijala. Stvoriti mjesto na kojem će građani moći razumjeti što udišu, što pokazuju mjerenja i što još nije dovoljno istraženo. Jer između obojene karte i stručnog izvješća često ostaje čovjek koji samo želi znati može li otvoriti prozor, prošetati uz Savu i pustiti dijete da se igra vani.
Peterove posljednje napomene vraćaju nas dugogodišnjim rezultatima. Prema njegovu tumačenju proširenog grafikona, trend pada koncentracija lebdećih čestica PM2,5 zaustavio se 2023. godine. Posebno upozorava na rast vrijednosti na postaji Slavonski Brod-2 tijekom 2024. i 2025. godine.
Takvo zapažanje otvara važno pitanje: je li poboljšanje bilo dovoljno trajno i što se u međuvremenu promijenilo?
Odgovor zahtijeva pažljivo uspoređivanje podataka. Peter u poruci navodi da su obje gradske postaje ponovno završile iznad godišnje zakonske granice. Međutim, službeno nacionalno izvješće za 2024. godinu obje postaje za PM2,5 svrstava u prvu kategoriju kvalitete zraka prema referentnoj metodi. Na postaji Slavonski Brod-1 istodobno je utvrđena druga kategorija za PM10 i benzo(a)piren u PM10. Ocjena jedne onečišćujuće tvari, dakle, ne govori sve o zraku u gradu.
To neslaganje treba objasniti. Potrebno je utvrditi koje podatke prikazuje grafikon, jesu li konačno provjereni i uspoređuju li se iste metode mjerenja. Navode za 2025. također treba provjeriti prema potvrđenim godišnjim rezultatima.
Preciznost pritom ide u korist građanima i ljudima koji godinama upozoravaju na problem. Kad se iznosi tvrdnja o prekoračenju, mora biti jasno na koje se mjerenje, razdoblje i način ocjenjivanja odnosi. Tako upozorenje dobiva težinu koju zaslužuje.
Brođanima, međutim, ne bi trebalo prepustiti da sami razrješavaju razlike između grafikona i službenih tablica. Razumljivo objašnjenje trebalo bi biti sastavni dio javnog izvještavanja.
Novo pitanje Peter otvara gledajući prema Našicama i Zoljanu. Predlaže da se tamošnjim građanima proslijedi njegovo zapažanje o DHMZ-ovoj prognozi kvalitete zraka. Prema njegovu opisu karte, šire područje oko cementare zahvaćeno je povišenim koncentracijama PM2,5. Pita s razlogom postoji li povezanost s onečišćenjem u Slavonskom Brodu ili je riječ o prekograničnom prijenosu.
To je opravdano pitanje za stručnu provjeru. Sama karta, međutim, ne može dati konačan odgovor o izvoru. DHMZ-ov prognostički prikaz za PM2,5 pokazuje očekivane srednje dnevne koncentracije i pripadajuću razinu kvalitete zraka. Obojena površina ne predstavlja dokaz odgovornosti određenog postrojenja.
Za takav zaključak potrebno je povezati podatke o emisijama, meteorološkim uvjetima i kretanju onečišćenja. Treba razmotriti moguće lokalne i udaljene izvore te utvrditi njihov doprinos. Unaprijed imenovati krivca bilo bi neozbiljno, ali jednako bi neozbiljno bilo odbaciti pitanje bez provjere.
Zato povezivanje građana Broda i našičkog kraja može biti korisno. Razmjena opažanja, datiranih karata i mjernih podataka može pomoći da se nadležnima postave preciznija pitanja. Koji se izvori istražuju? Što je već utvrđeno? Što još ne znamo? Koje su mjere dale mjerljiv rezultat?
U tome Peterov prijedlog o malom informativnom kutku dobiva pravi smisao. Uz svaku objavu trebali bi stajati datum, izvor i kratko objašnjenje. Treba razlikovati trenutačno mjerenje od godišnjeg prosjeka, prognozu od izmjerenog stanja i pretpostavku o izvoru od potvrđenog nalaza.
Takvo mjesto može građanima pomoći i onda kada odgovor još nije poznat. Dovoljno je jasno reći što znamo i tko treba objasniti ono što ne znamo.
Slavonskom Brodu ne nedostaje iskustva s ovom temom. Nedostaje osjećaj da se iz svih tih godina mjerenja, upozorenja i rasprava dolazi do razumljivih odgovora i trajnog poboljšanja.
Peter kaže da smo na dobrom putu. Za informiranje građana taj put možemo graditi svakom točnom i razumljivom objavom. Za čišći zrak odgovornost je mnogo šira.
Brođani imaju pravo znati što udišu. Imaju pravo znati i što se konkretno poduzima da bi sutra udisali čišći zrak.
