Tata limun završio u bolnici s teškom bolesti i sin na hodniku zaustavi doktora i pita: Ima limunade?
Danas je… 10. 1., Svjetski dan smijeha
Svjetski dan smijeha je 1998. godine utemeljio indijski liječnik Madan Katarie, a obilježava se da potakne ljude na smijeh jer je smijeh zdrav, bitan i dobar. Znanstveno je dokazano da je smijeh najbolji lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u suvremenome načinu života u svakodnevnome porastu.
Liječnici i znanstvenici poručuju da se trebamo smijati svaki dan. Smijeh poboljšava rad imunosnoga sustava, smijanje pogoduje radu srca i krvotoka, reducira hormone stresa, potiče cirkulaciju i opskrbljivanje tijela kisikom, smijanje smanjuje pojavu krvnih ugrušaka, začepljenost arterija, snižava tlak i smanjuje opasnost od infarkta. Smijući se i mršavimo, borimo se protiv depresije, anksioznosti i nesanice. Smijeh oslobađa od straha i zabrinutosti te pomaže smiriti bijes. Pridonosi i promjeni umnoga stanja, što povoljno utječe na liječenje bolesti.
Misija CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora je uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i kriznim situacijama i okolnostima osjećaj radosti, sreće i optimizma.
Smijeh je instinktivna aktivnost svojstvena ljudskim bićima. Smijeh je, osim čovjeku, svojstven i životinjama. Mogu ga pobuditi aktivnosti poput humorističnih priča, misli ili škakljanje. Očituje se posebnim izrazom usana i lica, a praćen je mimikom i glasovnim reakcijama na vedar, radostan ili šaljiv izazov. On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti (nervozni smijeh) ili udvornoga smijeha.
Čimbenici poput dobi, spola, obrazovanja, jezika i kulture determinantni su čimbenici za to hoće li neka osoba iskusiti smijeh u određenoj situaciji. Smijeh se katkad doživljava zaraznim, a smijeh neke osobe može sam izazvati smijeh u drugih kao pozitivnu povratnu spregu. Popularnost snimaka smijeha u televizijskim komedijama situacije može se dijelom pripisati ovomu.
Zbog jakoga smijanja više od 300 mišića lica, trbuha, dijafragme, leđa, nogu i ruku se aktivira, očne se zjenice šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat, a podiže se i frekvencija srca, katkad i 120 otkucaja u minuti. Stručnjaci tvrde da je nekoliko minuta smijanja jednako kao i 15 minuta vježbanja na sobnome biciklu. Smijehom se proizvodi više endorfina, hormona koji nazivaju i hormonom sreće.
Model molekule alfa-endorfina
Neovisno o tome kojim jezikom govorili, značenje osmijeha svatko će razumjeti. On je univerzalno sredstvo komunikacije koje s lakoćom prevladava nacionalne, rasne, vjerske, jezične i kulturne razlike među ljudima svih kontinenata i zemalja. Smijeh oslobađa od napetosti i tjeskobe te hrani pozitivne osjećaje. Smijeh nas humanizira i omogućuje nam da otvorimo komunikacijske kanale, čime nadilazimo poteškoće. Smijeh gradi mostove radosti među ljudima i pročišćava ljudske odnose, otvara naš energetski tok da bismo pozitivnije primili poruke koje izmjenjujemo s drugima. Smijeh se općenito povezuje s radošću, srećom, dobrim raspoloženjem i predstavlja odličan mehanizam društvene komunikacije. To je stoga jer se ne smijemo samo zbog sreće ili radosti, nego i zato što postoji barem još jedna osoba kojoj možemo prenijeti poruku otvoreno, iskreno i bez zadrške. Istraživanja su pokazala da se čak trideset puta više smijemo u društvu nego kad smo sami. Potrebna nam je još jedna ili više osoba da bismo se smijali zajedno.
Zato, smijte se što više jer osmijeh otvara sva vrata.
