ŽELJEZNIČKI sustav u Hrvatskoj je zastario, spor, neprofitabilan i postaje sve gori kako prolazi vrijeme. U prošlosti je putovanje vlakom među gradovima Hrvatske bilo brže nego danas. Unatoč tome što se u HŽ godišnje slijevaju veliki novci iz trošarina i općeg državnog proračuna, infrastruktura propada, putnika je sve manje, a putovanja su sve duža.
Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima željezničke mreže je 160 km/h, ali u stvarnosti su brzine puno manje. Na nekim dijelovima vlakovi iz sigurnosnih razloga toliko uspore da bilo brže putovati konjima.
Prosječna brzina vlakova u RH usporediva s brzinom parne lokomotive iz 1829.
Prema priznanju samog Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica, prosječna brzina hrvatskih vlakova jedva je nešto veća od maksimalne brzine parne lokomotive Rocket Roberta Stephensona iz 1829., koja je na željezničkoj pruzi Liverpool – Manchester dostizala brzinu od 48 km/h.
Hrvatska željeznička mreža sastoji se od 2617 kilometara pruga, na njima se nalazi 546 kolodvora i stajališta. Zadnjih godina se najavljuju velika ulaganja u željeznice, uglavnom uz pomoć novca EU, a ako je suditi po trenutnim rezultatima brzine vlakova, za popravak derutne mreže će trebati golema financijska sredstva.
Usporedba brzine vlakova u Hrvatskoj s drugim državama EU je u najmanju ruku šokantna. Ne samo da dovodi u pitanje svrhovitost ogromnih novaca koje hrvatski porezni obveznici plaćaju da bi održavali raspadajuću željezničku mrežu, nego je i legitimno postaviti pitanje bi li bilo isplativije sve prodati u staro željezo nego trošiti tolike novce na katastrofalan sustav.
Putovanje vlakom u Hrvatskoj je sramotno sporo
Za usporedbu ćemo koristiti internetsku stranicu Chronotrains, koja je rađena na temelju podataka nacionalnog željezničkog prijevoznika Njemačke Deutsche Bahna. Podaci su poražavajući, ali u slučaju Hrvatske možda čak i preoptimistični. Prema navedenim podacima, iz Zagreba do Rijeke se vlakom stiže za 5 sati. To je oko 130 kilometara zračne udaljenosti, ili 165 km cestom.
Pet sati je jedva dovoljno za putovanje iz Zagreba u Osijek ako se zaputite vlakom, vjerojatno samo u idealnim uvjetima. Ako pak netko planira putovati u Split, 5 sati će biti dovoljno tek do Knina ili Drniša. Do Splita treba sedam sati.
Zapravo se brže dolazi do Budimpešte, za sedam sati, nego do Splita. Osam sati je potrebno za putovanje u Veneciju (tri sata sporije nego automobilom), i Beč (4 sata sporije). Pet sati je dovoljno za putovati do Klagenfurta i Graza u Austriji, Trsta u Italiji i većine gradova u jugozapadnoj Mađarskoj.
Iz Osijeka nema ni teoretske šanse da se vlakom u Rijeku dođe za osam sati. Automobilom je dovoljno manje od pet sati. Zagreb i Bjelovar su dostižni i u idealnim uvjetima za pet sati, ali ne Sisak ili Čakovec. Pet sati putovanja je dovoljno u idealnim uvjetima za putovanje do Budimpešte, ali ne i za Karlovac.
/jutarnji/
