Nakon prizemnog ozona, nova upozorenja odnose se na ljetne skokove lebdećih čestica PM2,5 i povišene koncentracije sumporovodika. Brođani ponovno imaju podatke, ali još nemaju odgovore.
Nakon što je u Slavonskom Brodu do 17. kolovoza već 30 dana najveći dnevni osmosatni prosjek prizemnog ozona prelazio ciljanu vrijednost od 120 µg/m³, činilo se da je ovogodišnja priča o ljetnom onečišćenju zraka dovoljno zabrinjavajuća.
Međutim, posljednje objave ekološkog aktivista Petera Tot-Đerđa pokazuju da problem nije ograničen samo na ozon i dane najvećih vrućina.
Prema podacima koje je Tot-Đerđ objavio na temelju mjerenja brodskih postaja, povećanja onečišćenja vidljiva su na obje postaje, premda su na postaji Slavonski Brod-2 uglavnom slabijeg intenziteta.
Posebno se izdvajaju ljetne epizode povišenih koncentracija sitnih lebdećih čestica PM2,5. Drugog lipnja zabilježene su satne vrijednosti od čak 115 i 116 µg/m³. Osim toga, 18. srpnja, 7. kolovoza i 21. kolovoza koncentracije PM2,5 bile su šest do sedam sati neprekidno više od 25 µg/m³, uglavnom tijekom jutarnjih sati. Podatke je Tot-Đerđ iznio odgovarajući i na primjedbe pratitelja koji traže preciznije tumačenje mjerenja.( fb. stranica Brođani za Brod).
Satna vrijednost nije isto što i 24-satni prosjek, pa se samo na temelju pojedinačnog mjerenja ne može govoriti o službenom prekoračenju godišnjih graničnih vrijednosti. Europski indeks za PM2,5 računa se pomoću pomičnog 24-satnog prosjeka, dok su podaci u stvarnom vremenu preliminarni i naknadno se mogu promijeniti nakon validacije.
No to ne znači da višesatne ljetne epizode treba zanemariti. Prema službenoj metodologiji Europskog indeksa kvalitete zraka, vrijednosti PM2,5 iznad 25 µg/m³ već ulaze u područje loše kvalitete zraka. Ponavljanje takvih jutarnjih porasta usred ljeta zahtijeva stručno objašnjenje.
Ako se ne loži, odakle dolaze čestice?
Zastarjela kućna ložišta često se navode kao glavni razlog zimskog onečišćenja Slavonskog Broda. To, međutim, ne objašnjava poraste PM2,5 tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.
Iz samih mjerenja nije moguće odgovorno proglasiti krivca. Potrebno je analizirati smjer i brzinu vjetra, promet, lokalnu industriju, moguće spaljivanje biomase i poljoprivrednog otpada, prekogranični prijenos onečišćenja te druge meteorološke okolnosti.
U najnovijim objavama upozorava se i na povremena povećanja satnih koncentracija sumporovodika na postaji Jelas. Taj plin prepoznatljivog mirisa po pokvarenim jajima godinama je jedan od simbola brodskog problema sa zrakom, ali javnosti i dalje nedostaju jasna objašnjenja izvora pojedinih epizoda.
Najmanje loš zrak tijekom polovice godine
Još je ozbiljniji godišnji pregled podataka za mjernu postaju Slavonski Brod-1 na Jelasu. Prema Tot-Đerđevu iščitavanju indeksa, tijekom posljednjih godinu dana zrak je bio:
- loš 123 dana
- vrlo loš 35 dana
- izuzetno loš 27 dana
To je ukupno 185 dana, odnosno 50,7 posto godine, tijekom kojih je zrak bio najmanje loš. Dobar je bio samo devet dana, a prihvatljiv 76 dana – ukupno 85 dana ili 23,3 posto promatranog razdoblja. Ovi su podaci objavljeni nakon tridesetog ovogodišnjeg prekoračenja ciljane vrijednosti ozona.
Ni taj pregled nije isto što i službena godišnja ocjena sukladnosti, ali pokazuje koliko se često građanima na karti kvalitete zraka pojavljuju upozoravajuće boje.
Vrijeme je za odgovore, a ne samo nove grafikone
Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, DHMZ i Ministarstvo zaštite okoliša trebali bi javnosti predstaviti zajedničku analizu ljetnih epizoda onečišćenja.
Građani zaslužuju znati što se događalo 2. lipnja, 18. srpnja te 7. i 21. kolovoza, koji su mogući izvori zabilježenih čestica, jesu li podaci potvrđeni nakon validacije i koje se konkretne mjere poduzimaju.
Problem više nije samo to što Brođani povremeno gledaju crvenu ili ljubičastu oznaku na karti. Problem je što odgovore ponovno moraju sastavljati iz pojedinačnih mjerenja, grafikona i objava ekoloških aktivista.
Brod je opet u crvenom. Još je crvenije to što se nadležni ponašaju kao da boje ne vide.
