Zeleni gradovi žele provesti maksimalnu održivost za zdraviju budućnost kako bi osigurali korištenje energije kojom se može racionalnije i smislenije upravljati.
Svaki putoholičar zna kako je svaka avantura neponovljiva i jedinstvena u zapisima naših sjećanja.
Također, putovanja predstavljaju svestrane prilike: za upoznavanjem kultura, običaja, drugih ljudi, arhitekture, prirodnih ljepota…
Prema tome, istraživanje ljepota planete za takve tipove ljudi postaje ultimativan cilj.
Ljepota se istražuje na različite načine i s različitim očekivanjima, kako onih izgrađenih ljepota, tako i onih prirodnih i uređenih.
U posljednje vrijeme svakako je zamjetno isticanje svega što je eco; od proizvoda, gradnje, energije, a tu su, također, zeleni gradovi.
Životni prostor usklađen s čovjekovom esencijalnom prirodom postaje sve važnija suvremena tema. Zeleni gradovi kao da ostvaruju tu težnju.
U trenutku putovanja, zbog određenih situacija u pojedinim gradovima, sve smo svjesniji važnosti očuvanja okoliša.
Zeleni gradovi, na određeni način, korak su ispred ostalih, promiču održiv način života i promjenu ponašanja.
Stoga u ovom blogu donosimo nekoliko svjetskih gradova koji svojim pristupom, načinom upravljanja i prioritetima izazivaju oduševljenje.
To su gradovi koji, bez kompromisa, provode eco sustav funckioniranja grada za zdrav život i dugoročno održivu zelenu notu.
Curitiba: jedan od najinovativnijih gradova kada je u pitanju urbano planiranje (foto: pixabay)
1. CURITIBA (BRAZIL)
Znalci kažu kako ovaj grad ima više od 50 godina jasan plan upravljanja gradom, a zelena gradska oaza jasno ističe ostvarenje ciljeva.
Često se spominje kao jedan od najinovativnijih gradova kada je u pitanju urbano planiranje i tu je postao potpuno referentna točka.
Grad nudi rješenja za napredno recikliranje i upravljanje otpadom te su drugi gradovi postupno preuzeli takav model.
Impresivan sustav i broj zelenih površina u kojem se nalaze brojni parkovi samo su odraz onoga za čim svi težimo.
Integrirani sustav biciklističkih staza i brzih autobusnih linija također je jedan od primjera kako se dugoročno ispunjavala vizija održivosti.
Svi ovi čimbenici zdravijeg života čovjeka nagnaju na promišljanje o promjenama, ako ne svih navika, onda barem nekih.
Wellington: nazivaju ga “the coolest city in the world” (foto: pixabay)
2. WELLINGTON (NOVI ZELAND)
Najjužniji glavni grad na svijetu zovu još the coolest city in the world, a predstavljen je kao lijepi obiteljski gradić od oko 400 tisuća stanovnika.
Tako je 2017. godine proglašen najboljim gradom za život, a parametri su bili: zaposlenost, zdravlje, sigurnost, čistoća zraka i slično.
Grad je okružen nacionalnim parkovima, divnom prirodom, potiče uporabu obnovljivih izvora energije i održivost.
Ako pri slobodama, multikulturalnosti i poticanju održivosti pridodamo i pješčane plaže – možemo zamisliti zašto se nalazi na ovoj listi.
Kopenhagen: na svakoj listi poželjnih gradova (foto: pixabay)
3. KOPENHAGEN (DANSKA)
Kopenhagen se nalazi vjerojatno na svakoj listi poželjnih gradova za život, bez obzira na parametre istraživanja.
Osim što je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu, lokalno stanovništvo može biti pravi primjer kako zelena metropola može funkcionirati.
Naime, preko 60 posto stanovnika koristi bicikl kao primarno prijevozno sredstvo, a sam javni prijevoz okreće se električnom pogonu.
Solarna energija zauzima sve veći značaj u opskrbi zgrada energijom, a obavezni su postali takozvani zeleni krovovi.
Uz zelene krovove, dovoljno je spomenuti kako je jedna četvrtina grada ukrašena zelenim vrtovima i površinama.
Portland: lider u korištenju obnovljivih izvora energije (foto: pixabay)
4. PORTLAND (SAD)
Možda nismo svakodnevno navikli čitati ili gledati o zelenim gradovima izvan Europe, poglavito kada se radi o gradovima u SAD-u.
Portland (Oregon) vremenom je postao lider u korištenju obnovljivih izvora energije, kao i u promjeni ponašanja promicanjem energetske učinkovitosti.
Zelene površine, vrtovi, parkovi i biciklističke staze zasigurno izazivaju tradicionalno shvaćanje kako život treba funkcionirati.
Sada kada je poznat po svojoj održivosti, pri vrhu je gradova u kojem se energija proizvodi iz obnovljivih izvora.
Kako bi zaokružili pozitivnu priču, grad uspijeva reciklirati većinu proizvedenog otpada.
Dakako, u SAD-u je još mnogo gradova koji imaju isti ili sličan ritam zelenog pristupa što nam nagovještava da nas čega drugačija budućnost.
Reykjavik: grad koji je energetski gotovo neovisan (foto: pixabay)
5. REYKJAVIK (ISLAND)
Glavni grad Islanda, kao i cijela zemlja, prvi je na svijetu kada su u pitanju kapaciteti za proizvodnju geotermalne energije.
Grijanje i topla voda ovdje se osigurava na sasvim drugačiji način jer su gotovo svi domovi “zaštićeni” od hladnoće baš zbog geotermalnog grijanja.
Navedena energija uz hidroelektričnu osigurala je grad i zemlju gotovo energetski neovisnom, a daljnjih planova ne nedostaje.
Dakako, postoje strategije za razvoj: učinkovitosti, javnog prijevoza, zelenu gradnju, za smanjenje stakleničkih plinova…
Također, grad do 2040. želi biti ugljično neutralan te se planira poticati ljude što više iskorištavati javni prijevoz, električna vozila te bicikliranje.
U zemlji od oko 370 tisuća ljudi, mogli bismo reći kako su stanovnici ove otočne zemlje vrlo dobro snašli u zelenom pristupu.
Uz to što imaju puno kvadrata zelene površine prema glavi stanovnika, uspjeli su u naporu da polako ali sigurno postanu energetski (gotovo) neovisni.
Od ostalih zelenih gradova svijeta, najčešće na poželjnim listama nalaze se Freiburg, Stockholm, Vancouver, Zürich, San Francisco…
Zeleni gradovi rade na održivosti za zdraviju budućnost (foto: pixabay)
ZAKLJUČAK
Kada sagledamo situaciju iz šire perspektive, putovanja su, uz iskustva, uspomene i sreću – upoznavanje drugačijeg.
Svi smo upoznati s globalnim planovima za ekološkim promjenama kako bi kvaliteta života postala visoko održiva, dok zeleni gradovi pažljivo izgrađuju budućnost.
Također, metropole diljem svijeta (uključujući i njihove zemlje) imaju na raspolaganju resurse i metode iz prirode:
- biomasu
- geotermalnu energiju
- hidroelektrane
- solarnu energiju
- vjetar…
Kako je, generalno, porasla svijest o važnosti održivosti i promjene u ponašanju – tako je vrlo izvjesno kako će život u budućnosti izgledati drugačije. Unašem gradu nažalost isto beton, asfalt pobjeđuju nad zelenilom. Zelenilo je za građane, a beton za kapital, a ka kapital dok je interes bit će nam sve više vruče. Upravo zato i zbog gore navedenih gradova uvjereni smo sa će lokani kvazimudani i drndaroši više od betona ulagati u ozeljevinje našeg grada. Razlozi su jhednoistavni
- Čisti zrak: Biljke apsorbiraju ugljični dioksid i druge zagađujuće tvari te proizvode kisik. Stoga, prisustvo zelenila u gradovima poboljšava kvalitetu zraka i smanjuje emisije stakleničkih plinova.
- Mentalno zdravlje: Pristup zelenim prostorima povezan je s manjim razinama stresa, anksioznosti i depresije. Šetnje parkovima ili opuštanje u vrtovima pomažu ljudima da se osjećaju smirenije i sretnije.
- Fizička aktivnost: Zelene oaze potiču ljude na aktivnost na otvorenom, što je ključno za održavanje zdravog načina života. Bilo da je riječ o trčanju, bicikliranju ili jednostavno šetnji, ti prostori pružaju mogućnosti za vježbanje.
- Bioraznolikost: Urbano zelenilo pruža stanište za različite biljne i životinjske vrste. Očuvanje ovih staništa ključno je za održavanje biološke raznolikosti u gradskim područjima.
- Smanjenje toplinskih otoka: Drveće i biljke pružaju hlad i smanjuju temperaturu u urbanim područjima koja su podložna “toplinskim otocima” uzrokovanim urbanizacijom i upotrebom materijala koji apsorbiraju toplinu.
- Povezivanje zajednice: Parkovi, vrtovi i drugi zeleni prostori služe kao mjesta okupljanja za lokalnu zajednicu. Oni potiču socijalnu interakciju i jačaju veze među ljudima.
- Estetska vrijednost: Zelene oaze čine gradove ljepšim i ugodnijim za život. Njihova prisutnost doprinosi općem dojmu o gradu i može povećati vrijednost nekretnina u okolini.
S obzirom na sve ove koristi, važno je ulagati u očuvanje i stvaranje zelenih oaza u gradovima. To može uključivati planiranje novih parkova, sadnju drveća duž ulica, uređenje krovova zelenilom i održavanje postojećih zelenih površina. Kroz takve napore, gradovi mogu postati uravnoteženija i održivija mjesta za život, pružajući svojim stanovnicima bolju kvalitetu života i osiguravajući zdravu budućnost za generacije koje dolaze. Zato kvazimudani i drndaroši mislite na one generacije koje dolaze , ako nije već kasno.
