Peter Tot-Đerđ povezao je upozorenje o tisućama smrti zbog sitnih lebdećih čestica s europskim podacima koji Slavonski Brod ponovno smještaju na samo dno. Brojke se gomilaju, a odgovorne institucije i dalje se gotovo ne čuju.
U prethodnom nastavku pisali smo o ljetnim skokovima koncentracija lebdećih čestica PM2,5, povišenom sumporovodiku i 30 ovogodišnjih dana tijekom kojih je najveći dnevni osmosatni prosjek prizemnog ozona prešao ciljanu vrijednost.
Najnovije objave ekološkog aktivista Petera Tot-Đerđa više ne postavljaju samo pitanje što se nalazi u brodskom zraku. Postavljaju mnogo neugodnije pitanje: zašto se neke ekološke opasnosti odmah pretvaraju u nacionalnu temu, dok se na dugogodišnje onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu gotovo naviklo?
Lika je važna, ali je važan i zrak koji svakodnevno udišemo
Tot-Đerđ je prenio upozorenje matematičara i poduzetnika Nenada Bakića, koji je slučaj onečišćenja u Lici usporedio s mnogo širim i dugotrajnijim problemom onečišćenja zraka.
Bakić je, pozivajući se na procjene Europske agencije za okoliš, naveo da se izloženosti koncentracijama PM2,5 iznad preporučene vrijednosti u Hrvatskoj može pripisati gotovo 3000 smrti godišnje. Njegova glavna zamjerka nije interes javnosti za događaje u Lici, nego činjenica da se o onečišćenju zraka, koje postupno i bez dramatičnih snimki narušava zdravlje tisuća ljudi, govori neusporedivo manje. Bakićevu objavu moguće je pročitati ovdje.
Ovdje ne treba stvarati natjecanje između ekoloških katastrofa. Onečišćenje vode u Lici zahtijeva punu reakciju države. Upravo zato treba pitati zašto jednako snažne reakcije nema kada europski podaci godinama upozoravaju na zdravstveni rizik kojem su izloženi stanovnici Slavonskog Broda.
Posljednji među 761 europskim gradom
Tot-Đerđ je ponovno podsjetio na rezultate platforme European City Air Quality Viewer, prema kojima je Slavonski Brod završio na posljednjem, 761. mjestu među promatranim europskim gradovima.
Važno je objasniti što taj podatak znači. Europska agencija za okoliš gradove ne uspoređuje prema jednom lošem danu ili jednoj mjernoj postaji. Poredak se temelji na procijenjenom riziku smrtnosti povezanom s dugotrajnom izloženošću lebdećim česticama PM2,5, dušikovu dioksidu i prizemnom ozonu tijekom prethodne dvije kalendarske godine.
To, dakle, nije trenutna crvena oznaka koja nakon kiše ili vjetra može nestati s ekrana. Riječ je o procjeni dugoročne izloženosti stanovništva i njezina utjecaja na zdravlje.
Još je ozbiljniji podatak iz najnovijeg pokazatelja Europske agencije za okoliš: Brodsko-posavska županija nalazi se među europskim regijama s najvišom stopom prijevremenih smrti koje se mogu pripisati dugotrajnoj izloženosti PM2,5 česticama. EEA navodi Brodsko-posavsku županiju uz Plovdiv i Padovu kao područja s najvišim stopama u Europskoj uniji.
Tko će napokon objasniti što Brođani udišu?
Tot-Đerđ zato ponovno pita hoće li reagirati Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, saborski Odbor za zaštitu okoliša, DHMZ, Institut za medicinska istraživanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo ili neka druga odgovorna institucija.
Brođanima više nije dovoljno reći da su pojedini podaci preliminarni ili da ih treba dodatno analizirati. Javnost ima pravo znati jesu li ljetna povećanja PM2,5 potvrđena nakon validacije, odakle čestice dolaze, koliki je stvarni zdravstveni rizik te koje se konkretne mjere provode.
Potrebna je zajednička stručna analiza, javno predstavljena i napisana jezikom koji građani mogu razumjeti. Potrebni su izvori onečišćenja, plan mjera, odgovorne osobe i rokovi.
Slavonskom Brodu ne treba još jedan grafikon bez objašnjenja. Ne treba mu ni još jedno povjerenstvo koje će potvrditi da problem postoji. Treba mu institucija koja će stati uz podatke i jasno reći: ovo su mogući izvori, ovo je opasnost, ovo ćemo poduzeti i do ovog roka.
Treći dio priče koja ubrzano postaje nova Santa Barbara zato ne završava novom onečišćujućom tvari, nego starom činjenicom: podaci se mijenjaju, boje na kartama prelaze iz žute u crvenu i ljubičastu, ali šutnja odgovornih ostaje jednaka.
