Najnovije objave ekološkog aktivista Petera Tot-Đerđa ponovno upozoravaju na dugogodišnje probleme s kvalitetom zraka u Slavonskom Brodu. Broj dana tijekom kojih je najveći osmosatni prosjek prizemnog ozona bio viši od 120 µg/m³ do kraja kolovoza porastao je na 35.
SLAVONSKI BROD – U prethodnom nastavku pisali smo o ljetnim povećanjima koncentracija lebdećih čestica PM2,5, povremenom rastu sumporovodika i 30 ovogodišnjih dana tijekom kojih je najveći dnevni osmosatni prosjek prizemnog ozona bio iznad ciljane vrijednosti.
Najnovije objave Petera Tot-Đerđa i stranice „Brođani za Brod” pokazuju da se situacija nastavila pogoršavati. Do 27. kolovoza zabilježeno je 35 takvih dana, što znači da se njihov broj u samo desetak dana povećao za pet.
Broj iznad godišnjeg praga, čeka se službena ocjena
Tot-Đerđ je u objavi od 27. kolovoza naveo da je tijekom 2026. najveći dnevni osmosatni prosjek prizemnog ozona već 35 puta bio viši od 120 µg/m³.
Prema trenutačnom standardu Europske unije, ciljna vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi iznosi 120 µg/m³, a ne bi trebala biti premašena više od 25 dana godišnje, računajući prosjek tijekom tri godine.
To znači da podatak o 35 dana u jednoj godini sam po sebi još nije konačna službena ocjena prekoračenja ciljne vrijednosti. Podaci u stvarnom vremenu također se naknadno provjeravaju i validiraju. Ipak, njihov broj dovoljno je ozbiljan da zahtijeva jasno stručno objašnjenje nadležnih institucija.
Od 2030. europski kriterij bit će još stroži te će se dopušteni broj takvih dana smanjiti s 25 na 18. Europska agencija za okoliš navodi da prizemni ozon nastaje kemijskim reakcijama dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva pod utjecajem topline i sunčeve svjetlosti.
Izloženost prizemnom ozonu povezuje se s bolestima dišnog sustava i povećanom smrtnošću, zbog čega se ne radi samo o još jednom podatku na internetskoj karti kvalitete zraka.
Petnaest godina dopisivanja s institucijama
U istoj objavi Tot-Đerđ podsjetio je na dopis koji je Udruga Eko-Integral prije dvije godine uputila glavnom ravnatelju DHMZ-a dr. sc. Ivanu Güttleru. Dopis se odnosio na praćenje prizemnog ozona u Slavonskom Brodu, a odgovor je stigao iz Kabineta glavnog ravnatelja.
Tot-Đerđ upozorava da slična komunikacija s institucijama traje već petnaest godina te da se odgovori prečesto svode na objašnjavanje protokola i nadležnosti, umjesto na predstavljanje uzroka onečišćenja i konkretnih mjera.
Javnosti još nije jasno objašnjeno zbog čega su koncentracije prizemnog ozona tijekom ljeta toliko često povišene, jesu li ovogodišnji podaci potvrđeni nakon validacije te koji lokalni i prekogranični izvori mogu utjecati na njih.
Novinski naslov star devet godina i dalje aktualan
Na stranici „Brođani za Brod” 31. kolovoza ponovno je objavljen novinski članak od prije devet godina s naslovom: „Naša djeca nikad nisu udahnula čist zrak”.
Uz objavu je navedeno da se problem, nažalost, gotovo svakodnevno ponavlja.
Djeca o kojoj se govorilo u tom članku danas su tinejdžeri, dok su ona rođena na početku brodske ekološke krize već postala punoljetna. U međuvremenu su se mijenjali ministri, ravnatelji i predstavnici lokalne vlasti, ali problem onečišćenog zraka nije riješen.
Odgovor Ministarstva ponovno izvučen iz arhive
U objavi od 2. rujna ponovno je objavljen odgovor Ministarstva zaštite okoliša iz 2024. godine, zaprimljen nakon što je Europska agencija za okoliš objavila kartu kvalitete zraka u europskim gradovima.
Iz Udruge Eko-Integral ocjenjuju da je odgovor sadržavao mnogo administrativnih objašnjenja, ali nedovoljno konkretnih podataka o uzrocima onečišćenja i planiranim mjerama.
Tada se govorilo o šesnaest godina problema sa zrakom. Danas se govori o osamnaest.
Od Ministarstva, DHMZ-a, Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije očekuje se da javnosti predstave validirane podatke za 2026. godinu, službenu trogodišnju ocjenu prizemnog ozona, moguće izvore njegovih prekursora te plan mjera s jasno određenim rokovima i odgovornim institucijama.
Slavonski Brod više nema problem s nedostatkom podataka. Problem je što iza tih podataka još uvijek ne slijede dovoljno jasni odgovori i konkretne mjere.
