Ljudski je pogled oduvijek bio usmjeren prema budućnosti. Tehnologije koje smo prije samo nekoliko desetljeća s nevjericom gledali na TV ekranima danas su stvarnost. Istražujemo što ćemo sve još doživjeti
Printana 3D hrana, samoposlužujući hladnjaci, leteći automobili, nova paradigma prometa, pametni gradovi… Ovo je tek djelić digitalno-tehnoloških predviđanja o tome kako će izgledati budućnost. A tehnologija koja povezuje navedene inovacije i o kojoj se u posljednje vrijeme sve više raspravlja je IoT (Internet of Things) – koju je najjednostavnije opisati kao mrežu putem koje se uređaji povezuju s internetom.
Što je IoT tehnologija?
Riječ je o tehnologiji koja podrazumijeva povezivanje raznih uređaja i strojeva u zajedničku mrežu, kako kaže naš sugovornik Ivan Visković, direktor Odjela za širokopojasne platforme i usluge u Hrvatskom Telekomu. IoT uređaji sadrže komunikacijski sustav pomoću kojeg se povezuju preko komunikacijske mreže, šalju i primaju podatke te se njima može upravljati, a njihov se broj danas mjeri u milijardama.
– Ovisno o potrebama, komunikacijska 5G mreža, na kojoj djeluju IoT uređaji, odgovara na različite zahtjeve, od visoke sigurnosti veza i velikih brzina prijenosa, preko super pouzdanosti i prijenosa golemih količina podataka, pa sve do podrške za komunikaciju ogromnog broja uređaja i ultrakratkoga kašnjenja – pojašnjava naš sugovornik.
Koncept pametnih gradova donijet će mnoge koristi
Primjena IoT tehnologije vidljiva je u raznim sferama ljudskog djelovanja i življenja, među kojima se posebno ističe koncept pametnih gradova.
– Pametni gradovi podrazumijevaju cijeli niz IoT tehnoloških rješenja koja građanima olakšavaju život. Takva poboljšanja već su počeli uvoditi u pojedine gradove, a riječ je o rješenjima vezanima za javni prijevoz, upravljanje otpadom, pametno parkiranje, pametnu javnu rasvjetu, nadzor kvalitete zraka i tako dalje – kaže Ivan Visković.
U okviru IoT tehnologije radi se i na hiperbrzim podzemnim i podvodnim vlakovima, koji bi znatno skratili vrijeme putovanja ne samo među gradovima nego i među državama.
U pametnim gradovima prometne gužve, neučinkovita uporaba vozila te problem zagađenja postat će prošlost. Već se mnogo istražuju mogućnosti letećih automobila, a osim toga postoji vjerojatnost preseljenja prometnica na vodene površine. Možete li zamisliti da prijeđete ocean automobilom? Znanstvenici su razmišljali i o tome kako smanjiti zagađenost, pa je tako, primjerice, tvrtka Tesla počela ugrađivati solarne panele u krov automobila, koji pomoću sunčeve energije produljuju rad baterije.
– Veliki se napori ulažu i u razvoj autonomne vožnje na raznim razinama automatizacije, od djelomične pomoći vozaču pri vožnji do potpuno autonomne vožnje. Razvijaju se također koncepti nadzora prometnica pomoću dronova koji će omogućiti učinkovitije upravljanje prometnim gužvama ta povećati sigurnost – kaže Visković.
Primjeri mogućnosti IoT tehnologije
Osim u industriji, primjenu IoT tehnologije vidjet ćemo u svojim domovima, a posebno dobar primjer za to su hladnjaci koji sami naručuju namirnice kad “osjete” da neke hrane nedostaje. Nezaobilazna je i primjena u zdravstvu – već postoje četkice koje paze na tehniku četkanja zubi svojih korisnika, a zamislite sada da ta ista četkica može poslati te podatke vašem stomatologu!
U području poljoprivrede predviđaju se visoke farme usred grada, što i nije toliko čudno kad pomislimo da se životni prostor na Zemlji stalno smanjuje. Neke tvrtke već eksperimentiraju s proizvodnjom 3D hrane, koja bi u potpunosti promijenila način uzgoja i nabavke hrane. Takvi pisači imali bi unaprijed učitane recepte, a korisnici bi mogli dizajnirati svoju hranu na mobitelu ili nekom drugom IoT uređaju. 3D printana hrana riješila bi problem okrutnosti prema životinjama jer bi meso bilo na biljnoj bazi te bi poslužila kao odlično rješenje za astronaute, koji bi obroke poput pizze mogli jednostavno isprintati u svemirskoj postaji.
Nevjerojatan potencijal IoT tehnologije u svemiru
– Gledajući ‘Zvjezdane staze’, pitali smo se hoćemo li doživjeti primjenu raznih alata koje koristi posada Enterprisea ili Voyagera. Nadzor instalacija svemirskog broda na tabletu, otvaranje vrata na temelju prepoznavanja lica, zaslon osjetljiv na dodir i mnogo drugih, tad znanstvenofantastičnih alata, danas koristimo svakodnevno – kaže naš sugovornik.
Današnje svemirske postaje sadrže mnogo senzora i IoT uređaja koji omogućavaju nadzor i upravljanje rada postaje te olakšavaju život i rad njezinih radnika. Uz to, zanimljivo je da su već lansirani minijaturni IoT sateliti koji služe za očitavanje prilika u svemiru. Primjena IoT tehnologije u uređajima, to jest robotima, koji se šalju na rad u za čovjeka nepovoljnim uvjetima savršeno su i gotovo nezamjenjivo rješenje.
– Možda neki od nas dožive i teleportaciju kakva je u ‘Zvjezdanim stazama’ – govori oduševljeno Ivan Visković.
I mladi shvaćaju da je budućnost u IoT tehnologiji
Oni možda (još) nisu osmislili teleportaciju, ali su inspiraciju pronašli u filmskoj ZF uspješnici “Ratovi zvijezda”. Njihov projekt zove se “R2D2“, a napravile su ga tri srednjoškolke: Helena Floreani, Jona Važiš i Laura Hana Jaić, ujedno članice Zajednice tehničke kulture grada Osijeka. Svoj projekt prijavile su na kreativni natječaj Digitalna igra(čka), koji djeluje u donacijskom natječaju Generacija NOW. U osmišljavanju i realizaciji projekta vodio ih je njihov mentor Tomislav Pandurić.
– Robotom R2D2 u potpunosti se upravlja pomoću aplikacije koja prenosi naredbe putem interneta, to jest servera smještenih u cijelom svijetu, sve do našeg robota, koji je isto tako povezan na internet. Mobilna aplikacija za upravljanje izrađena je korištenjem aplikacije Blynk te omogućava kretanje R2D2-a, promjenu boja RGB LED lampice na glavi robota, zakretanje glave u rasponu od 180 stupnjeva te stvaranje glazbe iz filma i zvukova koje R2D2 proizvodi u filmu. Ovo omogućava da, u teoriji, možemo upravljati našim robotom s bilo kojeg mjesta u svijetu, sve dok su robot i mobilni uređaj povezan na internet – objašnjava Tomislav Pandurić.
Od početne ideje do gotovog proizvoda ovom osječkom timu trebala su otprilike četiri mjeseca. Cijeli su projekt uspjeli dogovoriti online, ali na kraju su se ipak sastali uživo, sklopili dijelove robota ispisane 3D pisačem i doradili programsko rješenje, koje je prepoznao stručni žiri natječaja te ga svrstao u kategoriju Istaknutih radova.
Izvor : 24 sata